Kada je pravo vrijeme za anti-age?

Jeste li se ikada zapitali što je to što kožu čini naizgled mladenačkom, jedrom, punom? Percepcija ovakve kože zapravo je zbroj više karakteristika epidermisa koje zajednički doprinose izgledu kože koji se kroskulturalno smatra poželjnim. Gustoća i kvaliteta izvanstaničnog matriksa kože, distribucija stanica unutar vezivnog tkiva te izgled keratinocita u epidermisu uvjetuju madolikost kože. Nažalost, fiziološke promjene kože povezane sa starenjem dovode do pretjerane suhoće (kseroze) i abnormalne pigmentacije koja se očituje kao zadebljala, ljuskava, suha, neravnomjerno pigmentirana koža kojoj nedostaje zdravog sjaja, luminoznosti i svježine. Pravilan odabir kozmetičkih proizvoda uvelike će osvježiti kožu izgubljene jedrine i sjaja, ali poanta je da se s kožom počnemo baviti dok još nije jako kasno.

Anti-age je izraz koji vam ne treba značiti previše jer starenje zapravo nitko ne može potpuno spriječiti ili odgoditi. Ipak, kada kozmetičke kompanije koriste izraz “anti age”, uglavnom ističu da njihov proizvod sadrži (ili bi trebao sadržavati) nešto od komponenti koje djeluju na znakove starenja. Primjerice, vraćaju vrijeme, brišu bore i slično. Nažalost, ovaj izraz ne samo da je netočan već se vrlo često i zloupotrebljava. Poanta kvalitetne anti-age njege je ustvari prevencija. Samim time, pogrešno je početi se baviti anti-age njegom tek kad primijetimo da već imamo promjene poput bora, mrlja i opuštenog tonusa kože.

S ulaskom u treće desetljeće života, a ponekad i ranije, naša koža počinje pokazivati da ju nagriza zub vremena. Intrinzični znakovi starenja uključuju stanjivanje dermisa koji koži daje puninu uz istovremeno zadebljanje površinskog sloja kože (stratum corneuma), gubitak elasticiteta, pojavu sivog i umornog tena, mrlja, bora; koža se počinje “gužvati”, postaje obješena, suha, ljuskava zbog prolongirane stanične izmjene. Dok u mlađih pojedinaca stanična izmjena traje otprilike 28 dana, u starije populacije ona traje između 40 i 60 dana zbog čega koža vrlo često izgleda kao da joj treba intenzivan piling da povrati dio zdrave boje i glatkoće. Također, smanjuje se proizvodnja kolagena i replikacija fibroblata koji koži daju jedri izgled.

Osim intrinzičnih znakova starenja, vrlo česti uzročnik prerano ostarjele kože je i ekstrinzično starenje, prije svega izloženost ultraljubičastom zračenju i inflamatornim procesima. U kozmeceutičkome svijetu popularan je izraz “inflammaging” koji opisuje sraz procesa upale i ubrzanog starenja kože. Nažalost, okidači inflamatornih procesa su ponekad nevidljivi jer u epidermisu (površinskom sloju kože) nema vidljivih znakova upale. Upalu mogu potaknuti brojni uzročnici osim UV zračenja – poput okolišnog zagađenja, alergijskih reakcija, kroničnih poremećaja ili bolesti kože itd. Ipak, slobodni radikali nastali oksidativnim stresom, izloženošću UV zračenju i okolišnom zagađenju najizraženiji su uzročnici prerano ostarjele kože.

Ključni atribut zdrave kože koja pritom izgleda jedro i svježe svakako je luminoznost. Količina luminoznosti determinirana je mogućnošću kože da reflektira svjetlo. Refleksija svjetla nije isto što i masni sjaj kože. Što je koža teksturalno poroznija, odnosno manje glatka, refleksija svjetlosti je slabija pa takva koža izgleda kao da nema zdravog sjaja i zadovoljavajuću teksturu. S godinama, odnosno s usporavanjem stanične izmjene, na površini kože i uz rubove folikularnog kanala (pore), gomilaju se odumrli keratinociti koji dodatno pojačavaju dojam grube, suhe kože i uvećanih pora s vrlo lošom refleksijom svjetlosti.

Bez obzira na dobru zaštitu kože od ekstrinzičnog starenja odgovarajućom preparativom, svaka koža nedvojbeno stari i vremenom primjećuje promjene u konturama, količini bora i zategnutosti kože. Debljina kože se s vremenom stanjuje, točnije 6.4% sa svakom dekadom života, i to zbog opadanja prirodno prisutnih količina glikozamina, hijaluronske kiseline, kolagena i elastina. Logično, koži koja primjećuje znakove starenja potrebno je nadoknaditi ove izgubljene komponente, ubrzati staničnu obnovu uvođenjem preparata na bazi kiselina ili retinoide, te pružiti koži optimalnu zaštitu od UV zračenja.

Aktivne komponente poput antioksidansa (vitamina A, C i E), niskomolekularna hijaluronska kiselina, te polifenoli i izoflavoni iz raznih biljnih ekstrakata opskrbljuju kožu zaštitnim učincima koji djeluju protiv slobodnih radikala, no za takve je komponente izuzetno bitno da se nalaze u vrlo nježnom, brzoupijajućem mediju čija je apsorpcija potpuna. Dodatak AHA, BHA i PHA kiselina, te retinoida, učinkovito eksfolira površinu i djeluje na kompletniju apsorpciju drugih aktivnih tvari jer odstranjuje slojeve odumrlih keratinocita. Najnovija anti-age tehnologija su peptidi koji djeluju tako da koži šalju lažne signale o razgradnji kolagena zbog čega ona stvara više kolagena i koži daje jedri, puniji izgled. Sunblock zaštita širokog spektra (UVA i UVB zaštita) također je izuzetno bitna, pogotovo u ljetnim mjesecima kada se izlažemo suncu više nego obično.

Najviše od svega, u njezi kože bitna je redovitost. Razrađenost rutine koju ćete slijediti svaki dan, i koja uključuje dobru kombinaciju aktivnih i biljnih komponenti te zaštitnih čimbenika, dugoročno će uvjetovati izgled i zdravlje vaše kože. Naravno, kvalitetna prehrana, adekvatne količine sna i generalno zadovoljstvo u životu podjednako su važni kao i dobra beauty rutina. I zapamtite: nije poanta (niti je održivo) da u poznim godinama na licu nemate nijednu boricu ili mrljicu – poanta je u tome da sa pedeset ne izgledate kao da vam je sedamdeset. Baš kao što će vam biti važno da se s pedeset ne krećete kao da vam je sedamdeset. U ovom taštom stoljeću grozimo se riječi “starenje”, ali ono je biološka činjenica i može biti lijepo ako smo zdravi. Na isti način treba razmišljati o vlastitoj koži. Neka u vašoj retorici njege bude manje “anti-aginga”, a više dostojanstvenog starenja.