Kako odrediti tip kože Skintegra tipologijom?

Još početkom 20. stoljeća, s porastom industrijske proizvodnje kozmetike, kolektivno su uvažena 4 osnovna tipa kože, s obzirom na morfologiju i ponašanje kože: ta su osnovna četiri tipa bila masna, suha, mješovita i normalna koža. No, koliko adekvatno ta četiri osnovna fenotipa opisuju stvarne potrebe kože? Puno jasnija i konkretnija klasifikacija je ona koji potrebe kože tumači kroz 4 dihotomije: je li koža normalna, masna, mješovita ili suha; otporna ili osjetljiva; dispigmentirana ili uniformnog tona te je li teksturirana ili glatka.

Tako koža nije opisana samo kao suha ili masna, odnosno ne spada u jedan od 4 osnovna tipa već u jednu od od brojnih mogućih permutacija te o njoj možemo saznati puno više ključnih informacija koje će odrediti smjer njege lica. Koža jednog pojedinca može biti masna, otporna, dispigmentirana i teksturirana, a drugog podjednako masna, ali istovremeno osjetljiva, uniformnog tona i teksture. Možemo li reći da oba ova pojedinca trebaju istu njegu? Apsolutno ne.

Dodatno, u obzir treba uzeti endogene i egzogene čimbenike koji također utječu na tip kože. Razina stresa, trudnoća ili menopauza, promjena klimatskih uvjeta i slično samo su neki od tih čimbenika.

Suha ili masna?

Koža koja je dovoljno hidratizirana te koja proizvodi adekvatne količine protočnog sebuma i posjeduje gotovo nevidljive pore, smatra se idealnom, odnosno normalnom kožom koja spada u sredinu spektra između suhe i masne kože. Nažalost, velika većina ljudi spada negdje u spektar suhog ili masnog, pogotovo ako lice gledamo po zonama pri čemu je T zona obično masnija od ostatka.

Suhu kožu obilježava gruba tekstura, osjećaj zatezanja, ljuskanja i klasičan umorni, beživotni ton kože kojoj nedostaje luminoznosti. Ovakva koža ne luči adekvatne količine sebuma koji bi kroz dlačni kanal ili folikul trebali dospjeti na površinu kože i lubricirati je, što znači da joj kronično nedostaje lipida. Temeljna je greška vlasnika suhe kože upravo nerazumijevanje da koži ovog tipa ne nedostaje isključivo hidratacija, već suhu kožu treba zasititi i vlagom (hidratizirati) i masnoćom ili lipidima (nahraniti).

Suha koža ima kompromitiranu hidrolipidnu barijeru površinskog sloja kože sačinjenu od ceramida, masnih kiselina i kolesterola te je upravo taj narušeni ekvilibrij najčešći razlog zašto je suha koža podložnija negativnim učincima iz okoliša poput isušivanja i osjetljivosti. Suhoća kože uslijed korištenja lužnatih proizvoda (poput sapuna) rezultira i pojačanom deskvamacijom, tj. opadanjem odumrlih mrtvih stanica koje primjećujemo kao ljuskavost i koje rezultira grubim izgledom kože.

Za razliku od suhe kože, masnu kožu obilježava višak aktivnosti sebacealnih žlijezdi koje luče previše sebuma (masnoće). Suvišan sebum, ovisno o drugim čimbenicima poput specifične genetike pojedinca i individualnog načina života (prehrana, higijena i njega, razina stresa) može ili ne mora dovesti do razvoja akni, no masna koža je svakako uvijek u riziku od razvoja nepravilnosti poput komedonalnih ili upalnih promjena.

Masna je koža prepoznatljiva po karakterističnim proširenim porama i masnom sjaju kojeg je teško kontrolirati kroz dan. Vlasnici masne kože najčešće griješe tako što pretjeruju s njegom, prakticirajući je prečesto ili zlorabeći kozmetiku u uvjerenju da je češće korištenje što agresivnijih preparata jedini način da “istrijebe” suvišnu masnoću i nepravilnosti. Naravno, ovo je pogrešan način i samo dovodi do frustrirajućeg začaranog kruga jer se nepravilno treitrana masna koža ima tendenciju još više mastiti i reagirati još većim upalama. Preparati za smanjivanje sebuma ne smiju biti bazirani na jakim adstringensima poput denaturiranog alkohola koji će kožu dugoročno površinski dehidrirati te se od preparativnih pripravaka ne smije očekivati da masnu kožu pretvore u suhu. Bitno je težiti balansiranju količine izlučenog sebuma, odnosno uspostavi protočnosti sebuma iz folikula te normalizaciji brzine deskvamacije, kako se pora ne bi začepila – što je preduvjet za razvoj akne.

Mješovita koža morfološki je prepoznatljiva po suhim ili normalnim obrazima i masnoj T zoni. Ovo je najčešći tip kože. Kod ovog tipa kože radi se o drastično različitoj količini aktivnih žlijezda lojnica, koje su najbrojnije upravo u području brade, nosa i čela, naspram količine lojnica u području obraza. Kod ovakve kože posebno je bitan kombinirani pristup koji najčešće uključuje slojevito nanošenje kozmetike, odnosno dodavanje lipidima bogatih kozmetičkih kompozicija samo ondje gdje je potrebno.

Razina osjetljivosti

Drugi bitan faktor koji određuje tip kože i smjer njege svakako je razina prirodne rezistencije kože. Rezistentna koža je karakterizirana robusnim površinskim slojem koji kožu adekvatno štiti od alergena i endogenih okolišnih iritansa. Akne i upalni procesi te opće crvenilo kože (eritem) vrlo su rijetki u osoba koje imaju rezistentnu kožu. Ovi pojedinci imaju generalno visok prag tolerancije na brojne kozmetičke proizvode, no istovremeno pokazuju i visoku razinu otpornosti na duboku penetrabilnost (a time i kompletnu učinkovitost) određenih kozmetičkih proizvoda. Posljedično, osobe s rezistentnom barijerom kože imaju problem diferencirati učinkovitost različitih vrsta proizvoda.

Za razliku od rezistentne koža, sve je učestaliji problem osjetljive kože, pogotovo u populaciji žena reproduktivne dobi, koja pokazuje 4 različita podtipa: podtip koji razvija akne (s tendencijom prema komedonima i aknama); podtip koji razvija rozaceu (s tendencijom prema crvenilu licu popraćenom proširenim krvnim žilicama i papulopustularnim promjenama); podtip koji razvija reaktivnost (karakteriziran osjećajem peckanja i prolaznim eritemom), te podtip koji razvija alergiju (karakteriziran izraženim eritemom, svrbežom i ljuskanjem kože). Svim je ovim podtipovima zajednički nazivnik upalni odgovor kože te se terapija provodi u skladu s time.

Upalni odgovor kože je kompleksan problem s  brojnim etiologijama koje je potrebno ciljano i specifično adresirati. Kozmetički ovaj problem možemo adresirati izbjegavanjem iritansa i inkorporiranjem umirujućih sastojaka s fantastičnim protuupalnim profilom kao što su aloe vera, ekstrakt zobi, ekstrakt krastavca, niacinamid, salicilna kiselina, cink PCA, kamilica itd.

Koža koja pripada reaktivnom podtipu treba izbjegavati parfumirane proizvode i eterična ulja, deklarirane alergene poput kamfora, citrala, geraniola, eugenola i drugih mirisnih komponenti, propylene glycol i SLS.

Uniformnost tona kože

Ovaj parametar se ne odnosi na generalni ton kože nego na tendenciju razvoja mrljica i diskoloracija na koži poput postupalnih pigmentacija i melazme.

Što je koža tamnija, to će imati veću tendenciju akumulacije melanina, odnosno razvoja pigmentnih promjena. Dapače, u svijetlih pojedinaca se najčešće uopće ne razvijaju postupalne hiperpigmentacije već postupalni eritem, tj. ružičaste makule koje se tretiraju potpuno drugačije od klasičnih mrljica i diskoloracija. Postupalne pigmentacije, melazma i postupalni eritem uglavnom imaju hormonalnu komponentu, pogotovo kod žena.

Postupalne hiperpigmentacije opisuju potamnjele, uglavnom smeđe mrljice koje zaostaju za aknama, a etiologija ovih promjena je gotovo jednaka kao i etiologija melazme – obje nastaju zbog aktivnosti melanocita i izloženosti UV zračenju. Za razliku od njih, postupalni eritem je zaostalo crvenilo (uglavnom nakon akne ili ranice) koje signalizira da je tijelo pokušavalo zaliječiti neki upalni proces.

Tretiranje postupalnog eritema i postupalnih hiperpigmentacija je različito. Kod postupalnih hiperpigmentacija i melazme, potrebno je inhibirati tirozinazu protiv koje su najučinkovitiji hidrokinon, vitamin C, kojična kiselina, niacinamid, arbutin te ekstrakt duda i sladića. Osim njih, eksfolirajući agensi poput glikolne i salicilne kiseline djelotvorni su u poticanju ljuštenja problematičnih keratinocita. Izbjegavanje UV zračenja je obvezno.

Za postupalni eritem najbolji je lijek izbjegavanje proizvoda koji potiču iritaciju kože. Vremenom ove pigmente promjene prolaze same od sebe, a brzina prolaska promjena ovisi o dubini upale koja je tu promjenu uzrokovala, te rangira od svega nekoliko dana do čak nekoliko godina. Laseri koji targetiraju crveni pigment u koži jedno su od potencijalnih rješenja za saniranje ovog problema, no uglavnom je potrebno više tretmana i oporavak je gradualan (višemjesečni).

Tekstura kože

Teksturiranost kože u kontekstu kozmetičkih pripravaka možemo podijeliti na vidljive pore i bore. Na nastanak bora najviše utječu kronološki čimbenici (prirodno starenje) i izloženost UV zračenju. Kronološko starenje uvjetovano je genetski, odnosno brzinom skraćivanja telomera. Epidermis ili površinski sloj kože je jedno od rijetkih mekih tkiva koji pokazuju ekspresiju telomeraze, enzima koji regulira skraćivanje telomera. Kronološko je starenje nemoguće spriječiti ili odgoditi, ali na ekstrinzične (okolišne) faktore možemo utjecati preventivno.

Na preuranjeno starenje kože najviše utječu pušenje i ostali oblici zagađenja, nutritivno siromašna prehrana, pretjerana konzumacija alkohola i ponajviše izloženost UV zračenju. Svi ovi faktori u većoj ili manjoj mjeri opstruiraju sintezu kolagena i potiču upalni odgovor kože. Obzirom da znamo kako razine glavnih strukturalnih komponenti kože (poput kolagena, elastina i prirodno prisutne hijaluronske kiseline) vremenom opadaju, prevencija njihove značajne degradacije u koži ključ je održavanja kože mladolikom. Topički proizvodi koji sadrže vitamin C, peptide bakra i derivate vitamina A, te kemijski pilinzi značajno pomažu sintezi kolagena, a o poticanju sinteze elastina u koži kozmetičkim pripravcima još uvijek ne znamo dovoljno.

Sljedeći bitan problem koji treba adresirati kada je anti age njega u pitanju svakako je upalni odgovor kože jer upravo on ponajviše potiče degradaciju kolagena, elastina i hijaluronske kiseline. Antioksidansi smanjuju oksidativni stres, a time i upalni odgovor kože. Vitamini C i E, koenzim Q10, botanički ekstrakti poput ekstrakta kave, zelenog čaja, resveratrola, sjemenki grožđa i pikogenola te ferulična kiselina samo su neki od fantastičnih antioksidansa koji imaju dokazano preventivno anti age djelovanje. Više o procesu starenja kože i pojavi bora pročitajte OVDJE.

Drugi teksturalni problem kože svakako su proširene pore koje koži daju specifičan porozni izgled. Ovaj problem se javlja u osoba s vrlo masnom kožom, kao i u osoba sa suhom i zrelom kožom, premda je etiologija nastanka proširenih pora u ova dva slučaja potpuno drugačija. Pore su normalna pojava na svakoj koži jer predstavljaju odvodni otvor za sebum i keratinocite u dubljim slojevima dermisa. Kod osoba s masnom kožom, proizvodnja sebuma je pojačana pa se samim time i pore proširuju kako bi se taj sebum što učinkovitije praznio iz dlačnog kanala. Kod osoba sa suhom i zrelom kožom, proširene su pore pak znak oslabjelog epidermisa i dermisa. S degradacijom kolegena i elastina, površina kože počinje gubiti na jedrosti i glatkoći, opušta se i pore postaju vidljivije, odnosno izgledaju prošireno.

Zanimljivo, rješenje za vidljive bore i pore na licu svodi se na istu liniju obrane. Kod mješovite do masne kože s proširenim porama od posebne će važnosti biti prakticiranje kemijskih pilinga, pogotovo na bazi glikolne i mliječne kiseline, jer oni kontinuiranim korištenjem značajno reteksturiraju kožu. Osim njih, retinoidi i drugi navedeni antioksidansi, kao i adekvatna SPF zaštita, dugoročna su pomoć kod svih tipova kože s ovom problematikom. Izgled kože prožete proširenim porama i borama je moguće popraviti, i to čak značajno, ali je istovremeno potrebno imati realna očekivanja i ne očekivati potpuno reverzibilni efekt na koži.

Ne zaboravite da je na kronološko starenje kože nemoguće utjecati neinvazivnim, tj. nekirurškim metodama, odnosno da topičkim pripravcima možemo popraviti samo štetu nastalu ekstrinzičnim faktorima. Osoba u srednjim godinama ne može imati izvanredno glatku i vlažnu kožu djeteta vrtičke dobi, i to je sasvim u redu. Njegovanje pozitivnog odnosa prema vlastitoj koži jednako je bitno kao i njegovanje same kože.

Dakle, kojem tipu pripadam?

Kojem tipu kože pripada vaša koža i kakva joj njega najviše odgovara jednostavno ćete saznati ukoliko odgovorite na četiri jednostavna pitanja.

Vaša koža je:

  1. Masna
  2. Kombinirana
  3. Normalna
  4. Suha

Tekstura vaše kože je:

  1. Glatka
  2. Teksturirana (izražene bore ili pore)

Razina osjetljivosti vaše kože je:

  1. Tip 1 – sklona upalnim procesima (akne, seboreja ili rozacea)
  2. Tip 2 – jako reaktivna (instantno reagira na eksterne podražaje poput parfumiranih proizvoda, eteričnih ulja, alkohola i slično, ali nema drugih nepravilnosti)
  3. Tip 3 – jako alergična (često pati od podražajnih reakcija u obliku višednevnog svrbeža, crvenila i ljuskanja)
  4. Tip 4 – kombinirano upalni i reaktivni fenotip
  5. Tip 5 – otporna koža koja rijetko ima bilo kakvu reakciju

Ton vaše kože je:

  1. Ujednačen i bez nepravilnosti
  2. Neujednačen – smeđe mrlje i melazma
  3. Neujednačen – crvene mrlje

Kad razumijete koji vas specifični problemi kože muče, onda je lako razaznati i na koje načine te probleme možete adresirati. Kako bismo vam olakšali odabir preparativne kozmetike koja će adekvatno pokriti sve specifične probleme vaše kože, na našem webshopu je uz svaki pojedinačni proizvod ispisan detaljan opis tipa kože kojem je proizvod namijenjen, a preporučujemo da pročitate i sve o sastojcima koje koristimo.