Rječnik kozmetičke terminologije

Edukacija o kozmetičkim komponentama koje ulaze u naše, ali i druge proizvode na tržištu izuzetno nam je bitna. Zato vam donosimo rječnik manje poznatih pojmova i izraza koje ćete pronaći na našoj stranici, ali i u opisima drugih proizvoda i njihovih djelovanja na kožu. Kako biste postavili prava pitanja i educirali se o onim bitnim stvarima koje ulaze u kreiranje bilo kojeg proizvoda na tržištu, bitno je raspolagati kozmetičkim vokabularom.

SASTAVNI DIJELOVI KOZMETIČKOG PROIZVODA

ANTIOKSIDANSI: sirovine koje sprječavaju oksidacijsku razgradnju i jedna od najbitnijih anti age komponenti u kozmetici. Najpoznatiji antioksidansi su vitamini C i E te biljni ekstrakti poput resveratrola, zelenog čaja, sladića itd.

EMOLIJENSI / LIPIDI: tvari koje hrane kožu, odnosno oprskrbljuju je masnim zaštitnim filmom, npr. masni alkoholi i voskovi.

EMULGATORI: tvari koje stabiliziraju emulzije i poboljšavaju topljivost aktivnih tvari; primjerice polisorbati i monostearati.

HUMEKTANSI: sastojci koji održavaju vlažnost i sprječavaju gubitak vlage, npr. glicerol, hijaluronska kiselina, sorbitol, xylitol itd.

KONZERVANSI: tvari koje sprječavaju mikrobiološku kontaminaciju. Ovdje ubrajamo fenoksietanol, benzojevu kiselinu, propilparaben itd.

KELATORI: sastojci koji vežu metalne ione i poboljšavaju učinak konzervansa, npr. etilendiamintetraacetat (EDTA).

PH MODIFIKATORI: optimiziraju pH medij proizvoda, npr. citratna kiselina i natrijev hidroksid.

OTAPALA: olakšavaju otapanje ili dispergiranje aktivnih tvari, npr. pročišćena voda, propilenglikol, mineralna ulja, metilpropanediol i slično.

SURFAKTANTI / TENZIDI:  sirovine koje smanjuju površinsku napetost vode i omogućavaju odstranjivanje nečistoče i masnoće, npr. sodium laureth sulfate, sodium lauryl sulfate itd.

Više o samim sastojcima pročitajte OVDJE.

RJEČNIK KOZMETIČKIH TEKSTURA I FUNKCIJA

KISELINE – sirovine poput salicilne kiseline (BHA), glukonolaktona (PHA) te glikolne, mliječne i mandelične kiseline (AHA). Repariraju oštećenu dermalnu funkciju i izgled tako što ubrzavaju staničnu izmjenu. Salicilna kiselina je preporučljiva kod kože sklone začepljenim porama i komedonima, a AHA sastojci su fantastični za popravljanje teksture i površinske pigmentacije. Za tretiranje akni i komedona (s postupalnim pigmentacijskim promjenama) idealna je kombinacija AHA + BHA.

RETINOIDI – ovdje spada čitava skupina sastojaka koja simultano djeluje na akne i usporava vidljivo starenje kože, između ostalim 13-cis-retinoična kiselina (izotretinoin), retinol, retinalaldehid, tazaroten i adapalen. Retinyl palmitat je najbolje podnošljiv retinoid, ali i najslabijeg djelovanja jer se najlošije konvertira u retinoičnu kiselinu koja ima optimalan učinak na akne i bore. Retinol i retinaldehid predstavljaju zlatni standard u kozmetičkim proizvodima dok su najpotentniji oblici izotretinoin, tazaroten i adapalen dostupni samo uz recept. Korištenje u trudnoći se ne preporučuje zbog teratogenog učinka na plod.

ANTI AGE PROIZVOD – termin koji treba označavati proizvod u kojem postoji dobra sinergija aktivnih tvari usmjerenih preveniranju preuranjenog starenja i svih morfoloških promjena koje s njime dolaze (bore, dispigmentacije, promjene u teksturi). Proizvodi na bazi peptida, kiselina, retinoične kiseline i njezinih derivata, vitamina C i E, biljnih antioksidansa, niacinamida, cinka PCA i hijaluronske kiseline imaju ovo djelovanje, ukoliko su dotični sastojci korišteni u klinički ispravnim dozama. Nažalost, ne postoji zakonska regulacija ovog termina pa se on može nalaziti i na proizvodima koji nemaju ništa od navedenih sastojaka, ili imaju samo label appeal količine dotičnih sastojaka.

AKTIVNICA – aktivna ili djelatna tvar na koju se proizvođač najčešće poziva pri opisu djelovanja nekog proizvoda. Ovi su sastojci bitni jer su upravo oni odgovorni za efekt na koži. To su uglavnom sastojci iz skupine antioksidansa, humektansa i emolijensa.

EKSFOLIJANTI – drugi naziv za proizvode koji obavljaju kemijski piling kože, odnosno odstranjuju zaostale mrtve stanice koje koži daju grubi, ljuskavi i neugledni izgled, odnosno pomažu joj uspostaviti normaliziranu funkciju odvoda sebuma iz pore. Laički rečeno, koža “prodiše” od zaostalih nečistoća te djeluje osvježeno i pomlađeno. pH proizvoda mora biti između 3 i 4 da bi eksfolijant bio efikasan, a ako nije naveden eksplicitno u opisu proizvoda, to je uglavnom zato što je značajno viši (a samim time je proizvod i manje učinkovit).

SPF PROIZVOD – SPF označava “sun protection factor” ili faktor zaštite od sunca (UV zračenja). Razlikujemo UVA i UVB oštećenje pri čemu je UVA oštećenje ono koje pronalazimo dublje u dermisu (za razliku od UVB zaštite koje vidimo kao opečena koža). SPF je iskazan brojčano, a ljeti je preporučljivo koristiti SPF 30 ili viši, i reaplicirati ga nekoliko puta dnevno, ukoliko smo dugotrajno izloženi direktnom suncu.

PH PROIZVODA – kiselost ili bazičnost proizvoda. Koža preferira kiseli pH, odnosno pH niži od neutralnog koji iznosi 7. Prirodna kiselost kože varira između 4.5 i 5.5. Lužnati proizvodi poput sapuna isušuju kožu, destruiraju hidrolipidnu barijeru kože i čine je osjetljivom na egzogene učinke iz okoliša.

CRUELTY FREE – proizvod koji nije testiran na životinjama, čije sirovine nisu testirane na životinjama i koji se ne prodaje u Kini gdje je testiranje na životinjama još uvijek zakonski obvezujuće.

RJEČNIK DERMATOLOŠKIH POJMOVA

EPIDERMIS – površinski sloj kože; ono što vidimo i zovemo kožom.

DERMIS – drugi od tri sloja kože. Ovdje nastaje većina dermatoloških problema, uključujući i akne, koje onda vidimo na površini epidermisa.

KOLAGEN – strukturalni protein kojeg pronalazimo u vezivnom tkivu. Kolagen i elastin su dvije najbitnije komponente za održavanje mladolikog izgleda kože, a njihova proizvodnja opada s godinama što uzrokuje vidljivo starenje kože.

FOTOSTARENJE – preuranjeno starenje kože potencirano nezaštićenom izloženošću UV zračenju. Starenje kože koje nije u skladu s kronološkom dobi.

FOLIKUL – točka u dermisu gdje se spajaju dlaka i lojna žlijezda koja luči loj ili sebum (masnoću). Funkcija dlake je izvod sebuma do površine kože, no dlačni kanal se ponekad začepi i tada nastaje mikrokomedon. Mikrokomedon u kojem se nakuplja mješavina sebuma i zaostalih mrtvih stanica je početni stadij razvoja akne.

RETENCIJSKA HIPERKERATOZA – poremećaj (uglavnom genetske etiologije) koji spriječava normalnu funkciju kože. Koža proizvodi previše keratina i on se predugo zadržava neodljušten što dovodi do začepljenih pora i, posljedično, razmnožavanja P.acnes bakterija.

KOMEDONI – svaki komedon nastaje iz začepljene pore kao mikrokomedon i nije vidljiv golim okom. Vremenom mikrokomedon prerasta u makrokomedon koji vidimo kao mitesere (otvoreni komedon s oksidiranim crnim vrhom) i zatvoreni komedon (papule u boji kože sklone razvoju u aknu). Preporučena terapija su komedolitici (retinoidi) i keratoliciti (kiseline).

SEBUM – Masna tvar koju luče naše lojne žlijezde i manifestacija masne kože. Sebum sadrži više sastojka: polarne lipide, neutralne lipide, estere voskova, skvalene i triglicerid. Oksidacija sebuma izaziva upalni odgovor kože, i upravo je kombinacija iritacije i začepljene pore najodgovornija za upalni oblik akne.

ANDROGENI – skupina spolnih hormona poput testosterona i dihidrotestosterona (DHT-a) koji stimuliraju nekontrolirano lučenje sebuma i pogoršavaju akne.

HIPERPIGMENTACIJE – uglavnom smeđe mrlje nastale uslijed hormonalnih smetnji. Najčešće su melazma i postupalne hiperpigmentacije od akni kod osoba tamnije (maslinaste) puti.

POSTUPALNI ERITEM – crvene makule koje ostaju nakon akni i drugih oblika “ranica” kao dio prirodnog procesa zaliječenja. Može potrajati od nekoliko dana do nekoliko godina, ovisno o težini upale, i treba se tretirati drugačije spram klasične hiperpigmentacije.

DESKVAMACIJA – drugi naziv za ljuštenje kože. Nepravilna deskvamacija dovodi do začepljenih pora i upalnih procesa na koži.