SPF: tri slova koja čuvaju od sunca

Ljeto se vratilo na velika vrata i sigurno je većina vas u mislima već na godišnjem odmoru. Osim kava uz plažu, bezbrižnosti i kupanja u moru, vjerojatno je i kako većina ljudi već razmišlja o tenu i priprema cijeli arsenal različitih preparata koji će vaš ten dovesti do brončanog savršenstva. No, razmišljate li dovoljno i o onoj manje „ružičastoj“ strani sunčanja i pravilnoj zaštiti od štetnih utjecaja UV zračenja? Lucija Božičević će vas podsjetiti na važnost kvalitetne UV zaštite.

Prije svega, upoznajmo se ukratko s vrstama ultraljubičastog (UV) zračenja. Postoje tri vrste UV zračenja – UVA, UVB te UVC. UVA zrake (valne duljine 320-400 nm) prodiru u dublje slojeve kože (dermis) te su odgovorne za starenje (eng. aging) i dugotrajnija oštećenja kože koja nisu akutna. Za akutna oštećenja površinskih slojeva kože, odnosno opekline (eng. burn), odgovorno je UVB zračenje (valne duljine 290-320 nm). Prema engleskim izrazima aging i burn lako je zapamtiti kakav je utjecaj UVA, odnosno UVB zračenja na vašu kožu. Postoji i UVC zračenje, međutim o njemu nikad ne čujete previše jer ne „dolazi“ do Zemlje, s obzirom na to da ga atmosfera uspješno eliminira.

Što se tiče zaštite od Sunčevih zraka, svima vam je poznato kako se ono opisuje zaštitnim faktorom, svima poznatijim kao SPF. Što je zapravo SPF? Za početak, potrebno je imati na umu kako se zaštitnim faktorom opisuje samo sposobnost sredstva da vas zaštiti od UVB zraka. Smatra se kako osoba sa potpuno normalno kožom može izdržati 10-20 minuta na suncu bez da izgori, pri čemu naravno, ovo vrijeme može varirati s obzirom na brojne čimbenike poput mjesta na kojem se te vremena u danu kojem se izlažete suncu. Recimo da vi na suncu možete bez da izgorite boraviti 10 minuta. Ukoliko koristite SPF30, tada se ta brojka penje na 300 minuta, dakle broj u SPF-u označava koliko je puta dulje vrijeme koje možete provesti na suncu bez da izgorite, u odnosu na boravak na suncu bez zaštite. Inače, uvriježeno je mišljenje kako SPF15 „odbija“ 93% zraka, SPF30 97%, a SPF50 98%. Kao što je vidljivo, veći zaštitni faktor podrazumijeva bolju zaštitu, međutim što je faktor veći, to je razlika u zaštiti u odnosu na prvi manji SPF manja.

Možda se pitate, ukoliko se SPF odnosi samo na UVB zračenje, kako ćete znati štiti li vas vaš preparat i od UVA zračenja? Za proizvode kod kojih je iscrpnim istraživanjima u laboratorijima dokazano kako štite i od UVA zračenja, daje se oznaka širokospektralnog proizvoda (eng. broad spectrum). U ovom trenutku, ukoliko proizvod koji koristite ima ovakvu oznaku, smatra se kako je zaštita od UVA zračenja zadovoljavajuća, odnosno zadovoljena su dva čimbenika određena standardiziranim metodama. Prvi je čimbenik taj da je omjer UVB:UVA zaštite manji ili jednak 2,5, a drugi je taj da filtri pokrivaju unaprijed određene kritične valne duljine koje se odnose na oba tipa UV zračenja. U Europi se stupanj UVA zaštite određuje in vitro metodom propisanom COLIPA smjernicama. Mjerenja se obavljaju spektrofotometrijski te su standardizirana i reproducibilna, odnosno mogu se ponoviti te se mogu prenijeti iz laboratorija u laboratorij. Dobiveni se rezultati koreliraju s in vivo rezultatima iz čega se u konačnici dobiva informacija o stupnju zaštite od UVA zračenja.

Međutim, iz ovakve oznake ne vidi se precizno kakva je zaštita, kao što je to slučaj kod SPF-a i UVB zračenja. Ipak, u posljednje se vrijeme počeo pojavljivati sustav označavanja PA+. S obzirom na to da UVA zračenje potiče aktivaciju melanina zbog kojeg koža tamni, određene su skupine pokušale metodom PPD (eng. Persistent Pigment Darkening) odrediti sposobnost različitih preparata sa zaštitnim faktorom da štite od UVA zračenja. Test se provodi izlaganjem više subjekata UVA zračenju, pri čemu je jedan dio kože zaštićen, dok drugi nije te se promatra razlika tih dvaju dijelova. Problem ovog testa i razlog zašto još uvijek nije zaživjelo ovakvo označavanje zaštite od UVA zračenja jest taj što ne postoji standardizirani sistem evaluacije rezultata. S obzirom na prethodno navedeni manjak standardiziranosti kod tumačenja rezultata, isti se tumače različito od države do države, ovisno o različitim scoring sustavima pojedine zemlje. Najveća je mana PA+ klasifikacije UVA zaštite činjenica kako se promatra isključivo tamnjenje kože. Prvi problem ovakvog pristupa je prevelika varijabilnost između ispitanika jer određene osobe tamne puno više od drugih, a drugi je taj što je kod UVA zračenja problematičnije ono što „ne vidimo“ odnosno učinci na dublje slojeve kože koji se ovakvim pristupom ne provjeravaju.

Osvrnimo se ukratko i na različite vrste zaštitnih filtara. Gotovo sigurno vam je poznato kako se filtri dijele u dvije skupine – kemijski i fizikalni filtri. Osnovna je razlika tih dvaju skupina ta da kemijski filtri imaju specifični apsorpcijski spektar te štite na način da apsorbiraju zračenje određenih valnih duljina. Za razliku od njih, fizikalni filtri brane prolazak zračenju, točnije – reflektiraju ga. Prije su se kemijski filtri smatrali slabije sposobnima za zaštitu od UVA zračenja, međutim danas su razvijeni filtri poput Tinosorba, Uvinula te Mexoryla i Parsola koji su veoma učinkoviti u borbi protiv obje vrste zračenja. Kemijski su filtri inače kozmetički prihvatljiviji, lakše se uklapaju u proizvode te se proizvodi koji ih sadrže ljepše razmazuju, a i potrebno je nanijeti manje proizvoda za jednaku zaštitu. Njihov je nedostatak taj što ih je potrebno nanijeti na kožu 20-30 minuta prije sunčanja kako bi zaštita bila adekvatna, ali i taj što zbog svojih karakteristika imaju ponešto veći potencijal uzrokovanja iritacija na ekstremno osjetljivoj koži. Fizikalni filteri kozmetički su neugledniji i za proizvođača (teško se razmazuju, guste su strukture, teže se uklapaju u formulacije), ali i za korisnika proizvoda (mogu ostaviti bijeli trag nakon nanošenja, zbog čega ih ljudi nanesu premalo). Oni pak štite neposredno nakon nanošenja, a i ponešto su stabilniji te imaju dulji rok trajanja. U određenim se formulacijama mogu isprati s kože uslijed kupanja ili znojenja, ali generalno je potrebno rjeđe ponovno nanositi fizikalne nego kemijske filtere. U prijevodu, svaka od dvaju navedenih skupina ima svoje prednosti i nedostatke, a u vašim će se proizvodima najčešće pronaći njihove različite kombinacije, s ciljem postizanja optimalne zaštite uz zadovoljavajuću teksturu proizvoda.

Za kraj, još je jedna činjenica koja je svima iznimno slabo poznata, a od ključne je važnosti za zaštitu od sunca. Naime, sve ranije navedeno u ovom članku (svako istraživanje, određivanje zaštitnog faktora i tome slično) vrijedi isključivo ukoliko kremu za sunčanje nanosite potpuno pravilno. Iako vjerojatno mislite kako je ovaj dio teksta bezveze i kako sigurno kremu nanosite pravilno i time dobivate obećanu zaštitu, istraživanja su pokazala kako tek 30-40% ljudi ispravno nanosi SPF, a većina nas uslijed nepravilnog nanošenja ostvari tek 40% zaštite od sunca u odnosu na onu koju misli da ima. Naime, sva su istraživanja provedena koristeći 2 mg preparata sa zaštitnim faktorom po 1 cm2  kože. Prevedimo to u praktičnije jedinice. Svoje biste tijelo trebali podijeliti u 8 regija: glava/vrat, prsa, gornji dio leđa, ruke, donji dio leđa, trbuh, prednji dio nogu te stražnji dio nogu. Na svaki od tih dijelova trebali biste nanijeti onoliko kreme, koliko vam je potrebno da povučete deblju liniju od vrha srednjeg prsta do dna šake, odnosno dlana. Ukoliko pripadate većini koja kreme za sunčanje koristi po više godina zaredom, imajte na umu da je ne nanosite dovoljno te niste zaštićeni od sunca onoliko koliko mislite da jeste.

REFERENCE:

  1. Diffey BL, Grice J. The influence of sunscreen type on photoprotection. British Journal of Dermatology, 1997, 137, 103-105
  2. What Is Ultraviolet (UV) Radiation?, 2017, https://www.cancer.org/cancer/skin-cancer/prevention-and-early-detection/what-is-uv-radiation.html, pristupljeno 4.7.2019.
  3. Ask the expert: Does a higher SPF sunscreen always protect your skin better?, 2018, https://www.skincancer.org/skin-cancer-information/ask-the-experts/does-a-higher-spf-sunscreen-always-protect-your-skin-better, pristupljeno 5.7.2019.
  4. The sunscreen guide. For lost souls., 2018, https://chemistconfessions.com/basics/the-sunscreen-guide-for-lost-souls/, pristupljeno 4.7.2019.