Starenje kože i bore

Starenje kože je degenerativni proces koji se dijeli na kronološko (prirodno) starenje i fotostarenje (starenje uslijed izlaganja kože UV zračenju). Kronološko starenje karakterizirano je atrofijom kože, gubitkom elasticiteta te usporavanjem metaboličke aktivnosti, a fotostarenje je odgovorno za većinu estetski nepoželjnih promjena na koži. Rezultat tih promjena su suhoća kože, gubitak elasticiteta, dispigmentacije, površinski proširene kapilare i bore. Fotostarenje je posljedica kontinuiranog izlaganja UVA i UVB zračenju valne duljine 245nm – 290nm. Prodiranjem UV zračenja duboko u kožu dolazi do oštećenja elastičnih i kolagensih vlakana, što rezultira ubrzanim starenjem kože. Smatra se da 50% oštećenja nastaje kao posljedica stvaranja slobodnih radikala pa je uloga antioksidansa u očuvanju mladolike kože od presudne važnosti.

Što su bore?

Bore su linije, odnosno nabori na površini kože koje se pojačano javljaju nakon 25. godine života, i to primarno na licu (uz vrat i ruke) jer je upravo lice lokalizacija na kojoj postoji značajna mimika i značajna izloženost štetnom UV zračenju. Okolišni i genetski čimbenici, ali i način života koji uključuje pušenje i konzumaciju alkohola, dehidraciju, nezdrave životne navike i dugotrajnu izloženost suncu, značajno utječu na preuranjeni razvoj bora.

Preuranjeno ostarijeli dermis ima fragmentirana elastinska vlakna, manje kolagena i disproporcionalan odnos kolagena tipa I i III. Smanjen je i udio glikozaminoglikana, posebno hijaluronske kiseline. Degradacijom ovih potpornih sustava, površina kože postaje manje elastična, suha i gubi na jedrini, te se vremenom opušta što stvara idealne uvjete za nastanak bore.

Svakako najveći uzročnik starenja kože, mimo intrinzičnog ili kronološkog starenja, izloženost je UVA i UVB zračenju. Opetovanim oštećenjem kože koje se tek djelomično može prepoznati specifičnim crvenilom i žarenjem, koža akumulira mikrooštećenja koja se godinama kasnije prepoznaju kao preuranjeno starenje. Problem se dodatno komplicira kod fenotipski svijetlih osoba koje su posebno osjetljive na sunce, te dodavanjem fotosenzitizirajućih čimbenika koje ponekad nesvjesno provociramo pogrešnim ili neinformiranim odabirom kozmetike.

Fotosenzitivnost mogu dodatno pogoršati određeni biljni spojevi koji, pri izloženosti sunčevom zračenju, uzrokuju karakterističan fitofotodermatitis, te konzumacija određenih lijekova poput tetraciklina koji se nerijetko propisuju u svrhu liječenja akni. Određene biljne spojeve (poput citrusnih komponenti) posebno je važno izbjegavati prilikom izlaganja suncu jer djeluju fototoksično i mogu uzrokovati dugotrajne pigmentne promjene i oštećenje kože.

Prevencija je ključ anti age njege

Većina kozmetičkih konzumenata ne razumije da se ideja anti age kozmetike uglavnom svodi na prevenciju, a ne na značajni popravak nastalih oštećenja. Dodatno, bitno je znati da postoje bore poput nazolabijalnih bora (koje se protežu od kuta usana do nosa) koje je nemoguće izbjeći jer nastaju zbog specifične građe kostiju lica i gubitka potkožnog masnog tkiva u odrasloj dobi. Bore nadusnice, čela i područja između obrva klasične su mimičke bore, odnosno nastaju uslijed facijalnih ekspresija poput smijanja ili mrštenja.

Poboljšanje izgleda ostarjele kože zahtijeva promjene u sintezi kolagena, odnosno u dermisu (drugom od tri sloja kože) stoga su kozmetičke opcije relativno limitirane. Najbolja je opcija obrana protiv tih degenerativnih procesa izbjegavanjem izlaganja suncu i primjenom potentnih aktivnih agensa koji jačaju strukturu kožu, odnosno rafiniraju njezinu teksturu. Srećom, postoje brojne biološki aktivni sastojci kao što su peptidi, antioksidansi te biljni ekstrakti s dokazanim djelovanjem na strukturu i teksturu kože te derivati vitamina A koji imaju dokazani preventivni i blago reparativni učinak na kožu. 

Posebno je bitno istaknuti povoljno djelovanje koenzima Q10, topikalnog vitamina C u koncentracijama višim od 5%, vitamina E, peptida, glukonolaktona (PHA), polifenola zelenog čaja i fukozom bogatih polisaharida. Važno je i djelovanje alfa hidroksilnih i beta hidroksilnih kiselina koje koristimo u formi kemijskih pilinga. Ovi pilinzi djeluju tako da blago i ciljano oštećuju dijelove epidermisa i dermisa, a nakon toga dolazi do reepitelizacije sa efektom pomlađivanja kože. AHA pripravci poput onih koji sadrže glikolnu i mliječnu kiselinu dokazano djeluju reparativno na znakove fotooštećenja. Adekvatan SPF tijekom izlaganja suncu je nužan kako se pozitivni učinci kemijskih pilinga ne bi anulirali negativnim efektom UV zračenja.

Svaka koža neminovno prolazi kroz proces starenja, no adekvatno njegovana koža ima daleko najveću mogućnost da i u zreloj dobi bude zdrava i lijepa. Za razliku od plitkih bora koje je moguće značajno korigirati kozmeceuticima, duboka se bora ne može potpuno ispraviti ili “izbrisati” samo kozmetičkim pripravcima. Čak i dermalni fileri i botox imaju privremeni i ograničeni učinak na izgled ostarjele kože. Sinergijski i holistički pristup koži iznijedrit će najpotpunije rezultate ukoliko ga prakticiramo rutinski i poštujući integritet vlastite kože.

Kontinuiranom upotrebom kvalitetne kozmetike koja primarno podrazumijeva preventivnu njegu, smanjenjem utjecaja oksidativnih stresora iz okoliša (poput pušenja i izlaganja UV zračenju) te facijalnim masažama koje jačaju muskulaturu lica mogu se postići fantastični i, najvažnije od svega, dugoročno zadovoljavajući rezultati.