Vitamin D i izlaganje suncu

Autor: dr. med. Ana Vrbanović

Vitamin D važan je za održavanje zdravlja kosti, kardiovaskularnog sustava, reproduktivnog sustava te prevenciju infekcija i raka kože.

Vitamin D postoji u dva glavna oblika: D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 se stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti (ultraljubičastom zračenju). Dva su glavna izvora vitamina D: izlaganje sunčevim zrakama i oralni unos putem hrane ili putem suplemenata. Mnogo faktora utječe na status vitamina u tijelu, kao na primjer: Fitzpatrick kožni tip, spol, indeks tjelesne težine, tjelesna aktivnost, alkohol i genetske predispozicije. Danas se prati trend smanjene koncentracije vitamina D u tijelu radi pojačane svijesti o štetnosti UV zraka te radi korištenja raznih načina zaštite od sunčevih zraka.

Svakodnevna zaštita zaštitnim faktorom smanjuje njegovu koncentraciju i može dovesti do hipovitaminoze. No, učestalo eksponiranje UV zračenju opasno je radi kancerogenih svojstava zraka. Oralni unos pridonosi održavanju adekvatnog statusa vitamina D kod pojedinaca kojima se utvrdi manjak. U krvi se mjeri 25-hidroksi vitamin D (25-OH D).

Zaštita od sunčevih zraka preporuka je većine dermatologa u svijetu zato što usporava starenje kože, pojavu karcinoma i fotosenzitivnih poremećaja. Međutim, izlaganje sunčevim zrakama bitna je determinanta statusa vitamina D u tijelu. Dokazalo se da je smanjena koncentracija vitamina D povezana s nekoliko dermatoloških bolesti poput atopijskog dermatitisa, psorijaze, mikozis fungoides, sistemnog eritematoznog lupusa, sistemne skleroze i alopecije. Atopijski dermatitis, česta upalna bolest kože, pokazuje poboljšanje kliničke slike uz nadoknadu vitamina D kao dodatak klasičnoj dermatološkoj terapiji. U psorijazi dolazi do proliferacije keratinocita s infiltracijom upalnih stanica u epidermis i dermis. Produkt vitamina D kontrolira proliferaciju keratinocita i blokira sekreciju upalnih medijatora koji smanjuju infiltraciju imunih stanica. Time se ublažuju kožni simptomi psorijaze. Smanjena razina vitamina D prati se i kod osoba sa sistemnom sklerozom i eritematoznim lupusom. Kod ovih se bolesti još istražuje davanje vitamina u terapijske svrhe.

Kao što je već spomenuto, vitamin D produkti smanjuju proliferaciju keratinocita i poboljšavaju popravke DNA te smanjuje neke loše učinke UV zraka na DNA. Istraživala se korelacija s melanomom koja je pokazala da, uz adekvatnu nadoknadu, dolazi do smanjene invazije tumora. Postoje neka oprečna istraživanja u vezi terapijskog davanju vitamina radi liječenja raka, no nadoknada unutar referentnih vrijednosti smatra se povoljnom.

Osim što vitamin D djeluje povoljno na zdravlje kože, ima i dobra antimikrobna svojstva, pogotovo u virusnim bolestima gornjeg dišnog sustava ili mononukleoze. Također, pozitivno utječe na zdravlje kosti. Preporučuje se razinu vitamina D održavati odgovornim izlaganjem suncu uz adekvatnu zaštitu zaštitnim faktorom te oralnim unosom ako vitamina manjka. Time se pridonosi zdravlju i obnovi kože. Ako svakodnevno koristite zaštitni faktor na svim izloženim dijelovima kože i ne jedete hranu bogatu vitaminom D, poželjno je u zdravstvene svrhe provjeriti njegov status.

Intoksikacija vitaminom D je rijetka, no može dovesti do aritmija srca i neuroloških poremećaji pa se svakako ne preporučuje samostalno, samoinicijativno uzimanje suplemenata, već uz savjet i upute od strane adekvatnog medicinskog stručnjaka. Svaki nedostatak treba probati nadomjestiti pravilnom i uravnoteženom prehranom.

Izvor: Kechichian, E. & Ezzedine, K. Am J Clin Dermatol (2018) 19: 223. https://doi.org/10.1007/s40257-017-0323-8